@Katarina76

Ne znam, stvarno

Ask @Katarina76

Sort by:

LatestTop

Previous

Related users

glupaco mala tu izigravas neku elitu a imas jedva 20 like na profilnoj -_-

HAHAHHHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHHAHAHAHAHAHAHAHAHAHA CEKAJ DA UZMEM ZRAAAAAKA AHHAHAHAHAAHAHAHAHAHAHAHHAHAHAHAHAHAAHHAHAHAHAAHAHAHAHAHAHAHHAHAHAHAHAHAAHHAHAHAHAAHAHAHAHAHAHAHHAHAHAHAHAHAAHHAHAHAHAAHAHAHAHAHAHAHHAHAHAHAHAHAAHHAHAHAHAAHAHAHAHAHAHAHHAHAHAHAHAHAAH
Liked by: Lana Grella klošar.

odvratna si,i kaj se po skoli bahatis ko da si ono!!!Mala daj se spusti na zemlju i ne trebas lajkat odg na asku na kojem pise aj ko ti lajka pitas ga 5 pitanja jer curo ko ti je kriv kaj nemas drustveni zivot..!!!!!

odvratna si,i kaj se po skoli bahatis
- i da se bahatim, jel to tvoj problem.?
...ko da si ono!!!
-ko sto?
Mala daj se spusti na zemlju
-na stolcu sam;) i
ne trebas lajkat odg na asku na kojem pise aj ko ti lajka pitas ga 5 pitanja
- kaj tebe briga kaj cu ja lajkat isuse, sta se zamaras tudim zivotima?
jer curo ko ti je kriv kaj nemas drustveni zivot..!!!!!
- ja nemam drustveni zivot? daj pogledaj sebe, tu si na asku nekoliko sati i samo gledas koga ces hejtat i kom ces pisat gluposti...
Liked by: Lana Grella

Ocjeni izgled svim curama u b razredu (iskreno)

marija-9
lucija- 10
ana-7
kristina-7
nina-8
iva-7
darija-7

misljenje i to biblija <333333333

doragalic1’s Profile PhotoDora✌️
rekla si da ti napisem Bibliju pa evo ti je:
Židovi je nazivaju Torah (Zakon), Miqrah (Čitanje), Kitbe qodeš (Sveti spisi) ili Tanakh (kratica za Torah, Neviim i Ketuvim). Kanon biblijskih knjiga proglasili su 90. godine u Jamniji; priznali su 24 knjige nadahnutima i obvezatnima za židovsku vjeru. U kanon nisu uvrstili sedam knjiga koje su nastale u Aleksandriji od tamošnjih židova, a napisane su na grčkom jeziku. Dijele Bibliju na tri skupine: Tora (Petoknjižje), Neviim (Proroci) i Ketuvim (Mudrosne knjige). Stari zavjet pisan je hebrejskim jezikom, izuzev dijelova Ezre i Daniela te nekoliko riječi u Knjizi Postanka i u Jeremiji pisanih aramejskim jezikom. Završnu redakciju židovskog dijela Biblije napravila je Velika skupština u doba perzijske vlasti (6. - 4. stoljeće pr. Kr.). Izvorno su biblijske knjige pisane na svitcima pergamenta. Od Ezrina vremena židovska je Biblija pisana aramejskim pismom, dok su Samarijanci zadržali staro feničko pismo. Očuvanje biblijskog teksta bio je zadatak prepisivača (heb. sofer: pisac) koji su ustanovili predaju čitanja Biblije u vremenu do Isusa Krista. Pisari nasljednici sofera u stoljećima nakon Krista postali su poznati kao Masoreti. Oni su uočavali preinake koje su učinili Soferi,te su ih bilježili na margini ili na kraju hebrejskog teksta. Te marginalne bilješke postale su poznate kao Masora. Masora navodi 15 izvanrednih točaka Sofera,naime 15 riječi ili fraza u hebrejskom tekstu koje su označene točkama ili potezima. Neke od tih izvarednih točaka ne utječu na engleski prijevod ili na tumačenje, ali druge utječu i važne su. Soferi su dozvolili da ih njihov praznovjeran strah od izgovaranja imena Jehova (Jahve) odvede u zamku da ga na 134 mjesta promjene u Adhonai (Gospodin) a na nekim mjestima Elohim (Bog). Te emendacije bile su vrlo vjerojatno učinjene sa dobrim namjerama, jer je izgledalo da izvorni oblik pokazuje ili nepoštovanje Boga ili omalovažavanje njegovih zemaljskih slugu. Budući da hebrejski jezik izvorno ne piše samoglasnike, prvotni je čitatelj morao izgovarati vokale iz svog poznavanja jezika.I u hrvatskom jeziku postoje mnoge standardne kratice koje se upotrebljavaju, a u kojima se ponavljaju samo konsonanti. Naprimjer, kao kratica za takozvani postoji tzv. Slično tome, hebtejski je obuhvaćao niz riječi sastavljenih samo od konsonanata. Stoga se izrazom "konsonantski tekst"misli na hebrejski tekst bez ikakvih oznaka za vokale.Tri škole Masoreta bile su uključene u razvoj vokalizacije i označavanja naglasaka u konsonantskom tekstu; babilonska, palestinska i tiberijska. Standardno tiskano izdanje hebrejske Biblije sve do 19. stoljeća bila je Druga rabinska Biblija Jacoba ben Chayyima, objavljena 1524. Tek od 18. stoljeća izučavatelji su počeli unapređivati kritičko proučavanje hebrejskog teksta. *kopirano* xd

View more

Next

Language: English